|
|
|
|
ZBIVANJA 2007
|
|
|
|
APRILIS
MJESEC POSVEĆEN VENERI
Prvi dan travnja stari su
Rimljani obilježavali velikom svečanošću u čast božice ljubavi
i ljepote. Slavlje poznato pod nazivima Veneralia
ili Festum Veneris et Fortunae Virilis
otvaralo je mjesec Aprilis svet ovome božanstvu.
|
|
Mirisi proljeća i šareni pupoljci oduvijek
razbuđuju ljudsku dušu i potpiruju iskre među zaigranim
srcima. Zato nije čudo što su stari narodi poletne osjećaje
zaljubljenosti probuđene u proljeće pripisivali djelovanju
svojih božanstava. A božanstva koja bdiju nad ljubavnicima
redovito su ženska, zbog svoje zaljubljive i senzualne prirode,
često i sama iskusila nesretnu ljubav. Krenimo od sjevera
- kod Kelta se iz hladnih zimskih kristala izrodila cvjetna
Ostara, Germani su znali da kroz proljetnice na obližnjoj
livadi progovara lijepa Freya, Slaveni su slavili buđenje,
život i plodonosnost u obličju bosonoge Lade s laticama
u kosi... Ali najpoznatija od svih stara je grčka boginja
ljepote i ljubavi Afrodita i nasljedica njenih mitova i
karakteristika - rimska Venera, metafora za sve ženstveno.
|
|
Zato je travanj, prvi posve proljetni
mjesec, posvećen toj nebeskoj ljepotici. Mnogi su dani ovog
mjeseca slavljeni njoj i drugim ženskim božanstvima u čast.
Prvog su se dana žene družile u muškim kupkama rimskih termi
okićene mirtinim vjencima. Predaja kaže da mirta neće niknuti
ako je ne zasadi žena.
Od svih aspekata Venere, najviše
se ovih dana štovao njen aspekt ''Mjenjačice srdaca''. Bila
je to savršena prilika za sve žene da zatraže božansku pomoć
svom ljubavnom životu.
|
|
Tog se dana slavila i Fortuna Virilis,
koja je i povezana s Venerom. Sa statue božice uklanjao
se nakit i on bi se ritualno čistio, a potom su joj se prinosile
žrtve u obliku cvijeća. Žene su joj prinosile i mirisne
pripravke kako bi im pomogla da skriju svoje fizičke imperfekcije
od pogleda u kupkama. Općenito gledano, viši su slojevi
društva većinom iskazivali počast Veneri, a niži Fortuni.
Ali ovo nipošto nije čvrsto pravilo.
Prvi dan aprilisa je svet još jednoj božici, Ceres - božanstvu
žitarica. Njen osmodnevni festival počinje 11. aprilisa,
a vrhunac proslave je na velikoj svečanosti Cerealiji.
|
|
Senzualno Venerino božanstvo prema jednom je mitu rođeno
iz morske pjene, a drugi govori da je ona kći Jupitera i
nimfe Dione. Njen muž je Vulkan. No, božica ljepote i ženstvenosti
svojom senzualnošću mami muškarce i ujedno im ne može odoljeti.
Iskrada se iz svojeg doma u postelju strastvenog boga Marsa,
Merkura kojem je rodila Kupida, i mnogih drugih bogova i
polubogova. Iz jedne od njenih veza rodio se i Eneja, pa
su je kroz njega Rimljani smatrali osnivačicom svojeg naroda.
|
|
Venera je bila poznata kao božica senzualne ljubavi, ljepote,
ženstvenosti, ali i smjeha. Zato su istodobno s proslavom
Veneralije Rimljani obilježavali dan budala, slaveći smijeh,
komičnost, čineći stvari naopako, oblačeći žensku odjeću,
plešući na ulicama i, općenito, ponašajući se budalasto.
Ovaj stari rimski praznik opstao je do današnjeg dana u
obliku 'dana podvala', 1. aprila.
|
|
April je nazvan prema lijepoj Veneri,
odnosno njenoj grčkoj prethodnici Afroditi. Kad je ona izronila
iz mora, ono se zapjenilo i poprimilo ružičastu boju. Pojavila
se na školjki, u obličju odrasle nage žene neviđene ljepote.
Plutala je do Cipra gdje je stigla u travnju. Čim su njena
bijela stopala dotakla obalu, pod njima se zazelenjela trava
i rascvalo nježno cvijeće.
|
|
|
|
|
|
