Staroeuropske mitologije

Povijest
Prvi pisani spomen grada je 1399., kad se spominje crkva uz koju uskoro niče i samostan reda Sv.Pavla, pod pokroviteljstvom grofa Hermana Celjskog. 1582. godine Pavlini osnivaju prvu javnu gimnaziju u Hrvatskoj, 1656. počinje djelovati studij filozofije, kasnije i teologije, da bi 1674. Pavlini dobili dozvolu za dodjelu doktorskih titula, čime Lepoglava postaje prvo sveučilište u Hrvatskoj.
Ukazom Josipa II. 1786. se ukida pavlinski samostan, a Pavlini se protjeruju iz Lepoglave. 1854. godine samostan se pretvara u kaznionicu, po čemu je Lepoglava i danas najpoznatija u Hrvatskoj.

Sve poznatije zanimljivosti vezane uz Lepoglavu mogu se pronaci na info stranicama grada, a ja bih se u daljnjem tekstu posvetio onima nepoznatima širem krugu ljudi...

Fosilni vulkanski dimnjak Kameni vrh-Gaveznica
Svega 350 metara jugozapadno od crkve u Lepoglavi nalazi se jedan od dva vulkanska dimnjaka u Hrvatskoj (drugi je na otoku Biševo). To znači da iz njega nije sukljala lava uvis, već se iz njega dimilo, zbog vrućih plinova koje je uvis potiskivao tlak nastao uslijed djelovanja vruće magme pod površinom. Lepoglava leži na tzv. vulkanskoj liniji, čiji su najočitiji tragovi mnogobrojne toplice u Zagorju. Kako ne bi bilo mjesta panici, treba znati da je zadnja vulkanska faza bila prije otprilike 22 milijuna godina. Dakle, taj vulkanski dimnjak nazivamo fosilnim, zbog toga jer je relativno brzo nakon izbijanja prekriven stijenama, što ga je i sačuvalo od kasnijih klimatskih nepogoda. U prošlom stoljeću je tamo bio kamenolom, a danas su još vidljive stijene visine 30-tak metara koje čine obod vulkanskog dimnjaka.
Na tom prostoru danas u pukotinama stijena andezita možemo naći minerale kalcedona, ahata, običnog opala i druge koji se ubrajaju u poludrago kamenje. Donedavno je to bilo jedino poznato nalazište ahata u Hrvatskoj, i jedno od tek nekolicine u Europi.

Nalazišta ahata u Čretu
Čret je istočni dio Lepoglave, oko 3,5 km udaljen od Gaveznice. Značajan je po tome jer sam ja tamo otkrio prilično bogata nalazišta ahata. Prilično bogata je uvjetno rečeno, jer se ne bavim iskapanjem i eksploatacijom ahata, već njegovim sakupljanjem po njivama nakon oranja, ili po šumskim stazama, nakon što po njima prođu traktori. Ahati (a ima i dosta crvenih jaspisa i ametista) se nalaze u različitom okruženju od onoga u Kamenom vrhu. U Čretu nema andezita, a na Kamenom vrhu nema kvarca-kremena. Uz to, ahati iz Čreta su puno bogatiji bojama što ćete, nadam se, uočiti i na slikama. Bitna stvar je da su ahati u Čretu u sekundarnom nalazištu. To znači da su oni tu transportirani, ili vodom ili kotrljanjem. Pronalaženje primarne točke, odnosno mjesta gdje je lava probila bok Ivanščice i omogućila nastajanje ahata bio bi vrlo značajan događaj u geološkom smislu, za sve one kojima su kristali (u koje spada i ahat) prirasli srcu. Znatiželjni mogu najljepše primjerke vidjeti na sajmu Mineralexpo 2006., ili u Prirodoslovnom muzeju u Zagrebu (nisu izloženi, već trebate tražiti da vam ih izvade iz ladica).

Ivanščica - zatvorena planina

Ivanščica ili Ivančica je planina koja (prilično provjereno) u čitavoj Hrvatskoj ima najviše utvrdi na svojim obroncima. Danas su gotovo sve neprepoznatljive i u ruševinama. Zanimljivo je da arheolzi posjeduju dokument iz 15. stoljeća u kojem se Ivančica naziva "zatvorenom planinom", ali nije jasno zbog čega. To je jedna od tema s kojom se najesen zaozbiljno namjeravam uhvatiti ukoštac. Teorija da toliki broj utvrdi postoji zbog odbrane od Tatara i Turaka je vrlo manjkava.

Ostaje i zagonetka zbog čega su templari došli u ove krajeve, koji su im prilično daleko od ruta iz Francuske prema Jeruzalemu, te jesu li sa sobom donijeli kakva znanja, o kojima se u zadnje vrijeme puno priča.

Kameni oltar
Sve to možda ima neke veze s kamenim oltarom koji se nalazi u šumi između Lepoglave i Ivanca, na obroncima Ivanščice. Arheolozi mu ne mogu odrediti starost niti svrhu. Oni koji se bave ezoterijom mu se ne mogu prestati diviti. Ne izgledu, već snazi koju posjeduje i kulturi koja ga je izradila.

Po mišljenju većine radiestezista i inih, kamen su postavili druidi koji su u blizini imali i naselje. Kamen je služio, a i danas služi kao instrument za iscjeljenje te zrači vrlo suptilnom energijom. Nadam se da će ga uskoro posjetiti još nekoliko poznatih ljudi iz Hrvatske koji posjeduju sposobnosti osjećanja energija pa da ćemo imati još više podataka.

Nadamo se da će vas autor ovog teksta, gospodin Damir Vrtar, potaknuti da posjetite Lepoglavu i njenu okolicu i pristupite joj s drugačijeg aspekta. Ona očigledno skriva tajne najudaljenijih civilizacija i začetke kultura na ovim prostorima.
I kad se krećete šumama svoga kraja, obratite pažnju na neobične kamene stećke ili pravilne prirodne oblike... Svi oni skrivaju tajanstvenu priču i čekaju zaljubljenike u prirodu i drevne mudrosti da ih otkriju.