Staroeuropske mitologije

VREMEPLOV
Opatija, 10.-12. lipanj 2005.

Opatija iz doba Austro-ugarske monarhije

Opatija uoči Dana grada, od 10-12 lipnja, trebala je biti jedna velika pozornica na kojoj su se odigravale scene mondene Opatije s prijelaza iz 19. u 20. st. kada su se njom šetale povijesne ličnosti kao car Franjo Josip, Čehov, Mahler, Isidora Duncan.
U trodnevnom programu lociranom oko Ville Angioline, uz opatijsku šetnicu i terase hotela, prolaznici su mogli čuti recitale poznatih književnika, koncerte s djelima skladatelja koji su tada boravili u Opatiji, vidjeti dame sa suncobranima kako šeću lungomarem, kupače u originalnim kostimima i šeširima.

Glavnom opatijskom ulicom (koja je u dane vikenda trebala biti zatvorena za promet) gostima se nudila vožnja u pravoj kočiji, a zanimljivo je bilo pogledati i plesne točke lipicanaca na Slatini.

Ovim događanjima se pokušalo dočarati vrijeme kada je Opatija bila poznata kao okupljalište uglednih ličnosti i mondeno zimovalište, a potom i ljetovalište Austro-Ugarske monarhije, a u trodnevna događanja uključili su se i opatijski hotelijeri i restoatori koji su svojim gostima nudili okuse ondašnje gatronomske trpeze po starim recepturama.
U vremeplovski gastro projekt bilo je uključeno 6 restorana i jedna kavana. Oni su nudili menu iz veremena kada su Opatiju posjećivali članovi carske i kraljevske obitelji.

Restoran Amfora
Menu "Carska i kraljevska Opatija"
Carska zakuska (jastog Bellevue, dimljeni losos, koktel od rakova, kavijar i čaša šampanjca)
*
Bečka krem juha od rakova i vrtnih šparoga i čaša žlahtine (žlahtina se pila još na dvoru Marije Terezije
*
Lancun punjen prepelicom i prepeličinim jajima i čaša Rosea iz carskog podruma "Kutjevo"
*
Riblja fritura na bečki
Riža s koprivom
Mlada zelena salata s mariniranim trešnjama i čaša rizvanca (Muller Thurgao) "Kutjevo"
*
Torta "Schonbrun"
Prošek"Hektorović"

Mada je za ovaj "carski domjenak" trebalo odvojiti 500-tinjak kuna, ipak se našlo mnogo njih koji su degustirali po "kraljevskim cijenama".

Krenut ću od specifičnih događanja.
Prvo što se u Opatiji moglo uočiti su poštari u odjeći iz doba Austro-Ugarske koji su uz uobičajenu dnevnu poštu djelili gostima-šetačima i prigodno pismo adresirano "Za prijatelja" u kojem se na nekoliko jezika gostu želi ugodan boravak u Opatiji.
Ispred zgrade pošte postavljen je prodajno-promidžbeni pult sa starim i novim razglednicama i markama, a pošiljke se ubacuju u posebnu listovnicu za pisma iz 19 st.U rane sate u Opatiji se mogao čuti i zvuk starog poštanskog roga, ali ne sva tri dana kao najavljivano.
Šećući se, došla sam do željezničke stanice Matulji, ili kako bi po domaći rekli- na matujsken štacionu - gdje je također bio jedan punkt događanja. Tu su nekoć vlakom na putu za prestižnu Opatiju stizala gospoda uz Austro-Ugarske monarhije, a sada se pokušalo uprizoriti to vrijeme i način na koji su tada gosti bili dočekivani.
Topla dobrodošlica je dočekala prve goste koji su se za vrijeme Opatijskog vremeplova iskrcali na željezničkoj stanici.Gospodu iz Beča su uz zvuke prigodne glazbe što ju je izveo Veljak String Quartet odgovarali s "Danke schon" dočekali su i mještani Matulja.

Samo je par zamjerki:
Vremeplov sam doživjela kao interaktivnu izložbu postavljenu na par punktova po Opatiji. Dok bi sama riječ "vremeplov" trebala označavati simboliku uprizorenja cijelodnevnog aspekta življenja iz doba Austro-Ugarske, na kraju se sve svelo na "ubode" ugođaja tog doba. Kako je bilo najavljivano, na glavnoj cesti kroz Opatiju se trebao zaustaviti promet na 10-11. lipnanj kako bi kočije mogle voziti i upotpuniti osjećaj nostalgičnog ugođaja,ali na kraju to nije bilo izvedeno. Tako su nastajali prometni čepovi i lanci automobila koji su trubili iza kočija, dok su uplašeni konji galopirali glavnom ulicom.Sljedeća zamjerka bi bila da nije cijela Opatija bila uključena u projekt "Vremeplova", pa se osjećala rupa na pojedinim mjestima koja nije dopuštala da se usitinu realizira ideja.

Kako je vremeplov bio "razbacan po cijeloj Opatiji", trebalo se hodati i tražiti mjesta koja su imala programe vezane uz taj događaj.Više bih ovu ideju nazvala "potraga za vremeplovom".
U jednom trenu se nađete unutar grupe koja se šeće obučena u stare dvorske haljine, lipicanere koje leže na plaži, a s druge strane slušate trubu automobila i svađe ljudi oko parking mjesta. Šećući dalje prolazite pokraj lokala koji imaju izvedbe Mozartovih skladbi solo klavirista obučenih u frakove, što pune zrak "klasičnim" ugođajem, no par metara dalje drugi lokal pušta techno ritmove.
Još jedna dobra ideja koja nije organizirana kao skladni mozaik već kao kaotična turistička atrakcija.

Pošto je ova ideja tek po prvi put uvedena u relanost života u korporativno-industrijalističkoj realnosti, moramo priznati zasluge za romantični pokušaj u tako neromatnično doba.
Možda će sljedeće godine biti bolje organizirano.Više ljudi da se potakne da sudjeluju u ovom projektu, jer na kraju, budimo iskreni, nije novac taj koji nedostaje za realizaciju lijepe ideje,već plemenitost ljudi i volja da se pomogne u ostvarenju, a za kraj i mašta koja nas odvaja od ovog hladnog razdoblja ljudske egizstencije što stremi samo za materijalnim zadovoljstvom, a ne kulturnim upotpunjenjem duše.
Možda se sljedeće godine i naša udruga uključi u projekt, da ne ostanemo samo na kritici već i da potpomognemo svakom trudu koji nas oplemenjuje kao ljudsku zajednicu.

"Vremeplov" ne bi trebao biti samo po uprizorenje putem vidnog aspekta (statistima, rekvizitima...), već vremeplov duha, ponašanja, cjelokupne atmosfere. Kada se ljudski duh ponovo "sjeti" što znači odnositi se s poštovanjem do drugog čovjeka, tada će to uistinu biti pravi VREMEPLOV povratka dostojanstva i romantizima za kojim toliko vapimo. Sramota je jedino za ovaj svijet da to shvaćamo kao "projekt" ili da to radimo u sklopu turističke ponude, ali ni Rim nije izgrađen u jedan dan, pa krenimo korak po korak. Putem ovakvih manifestacija i događaja želimo skrenuti pažnju na ljepotu života koja nekoć bijaše tako slatka, a danas nam se budućnost čini tako blijeda.
Vremeplov ili nostalgija za samim životom, zar bi se na to trebala svesti naša egzistencija?
Zar ne bi bilo ljepše da imamo projekat "Život sada", ali daleko je ovaj svijet od toga.
Zato drugi put obilježite i vi vašim prisutvom "VREMEPLOV" i sa svojim plemenitim gestama i maštom pomozite povratku ugođaja u život kakav su naši "stari" poznavali.